Actualités récentes
Crnogorsko društvo kliničke hemije i laboratorijske medicine
Dobro došli
Klinička ili medicinska biohemija, najzastupljenija grana laboratorijske medicine, kao specijalistička struka i naučna disciplina bavi se praćenjem metaboličkih procesa u odnosu na fiziološke i patološke promjene u organizmu čovjeka. Analizom biološkog materijala različitim tehnikama dolazi do niza informacija u cilju predikcije razvoja, dijagnostike, praćenja toka i prognoze ishoda bolesti.
Crnogorsko društvo kliničke hemije i laboratorijske medicine (CGDKH) je član međunarodnih strukovnih federacija: balkanske (BCLF), evropske (EFLM) i internacionalne (IFCC), a većina članova CGDKH je dio EFLM registra specijalista laboratorijske medicine (EuSpLM).
Cilj CGDKH je da okuplja specijaliste kliničke/medicinske biohemije i medicinske biohemičare u cilju unapređenja i razvoja svih grana ove oblasti podizanjem stručnog i naučnog nivoa kadrova, pokreće i utiče na rješavanje pitanja koja se odnose na ovu oblast, organizuje radne, stručne i naučne sastanke, seminare i kongrese, te razmjenjuje stručna i naučna iskustva sa odgovarajućim udruženjima i organizacijama u Crnoj Gori i inostranstvu.
Kako napisati dobar naučni i stručni članak
Uvodna riječ
Crnogorsko društvo kliničke hemije i laboratorijske medicine (CGDKH) prepoznalo je rastuću potrebu svog članstva za adekvatnom prezentacijom stručnog i naučnog rada kroz objavljivanje rezultata u međunarodnim časopisima.
Sa velikim zadovoljstvom, u saradnji sa Evropskom federacijom za kliničku hemiju i laboratorijsku medicinu (EFLM), organizuje se kurs pod nazivom: „Kako napisati dobar naučni i stručni članak“.
Ova inicijativa je razvijena od strane EFLM Committee for Congresses and Postgraduate Education, u okviru EFLM Division on Education and Profession, kao odgovor na veliku potrebu članova za edukativnim alatima.
Kurs je zamišljen kao interaktivna radionica u malim grupama, fokusirana na praktično znanje primjenjivo u svakodnevnom istraživačkom radu.
Informacije o kursu
Kurs je zamišljen kao interaktivna radionica u kojoj polaznici rade u parovima, pa je za svaku grupu potreban po jedan laptop. Poželjno je da se koriste sopstveni istraživački podaci učesnika, ali to nije obavezno.
Broj mjesta je ograničen na manje od pedeset, zbog čega je prijava obavezna putem zvanične web stranice Crnogorskog društva kliničke hemije i laboratorijske medicine: www.cgdkh.me.
Prijave će biti otvorene od 17. do 31. avgusta 2026. godine, a svaki učesnik nakon prijave dobija potvrdu o učešću.
Za članove Društva učešće je besplatno, dok ostale zainteresovane kolege plaćaju kotizaciju od 100 eura. Instrukcije za uplatu biće dostavljene putem emaila nakon potvrđene prijave.
Prijavite se za učešće na kursu
Broj mjesta je ograničen. Nakon prijave dobićete potvrdu o učešću.
Biografije predavača
Prof. dr. Daria Pašalić
Medicinska biohemičarka · Sveučilište u Zagrebu
Prof. dr. Daria Pašalić (rođ. Mikačić) je medicinska biohemičarka i redovna profesorica na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Diplomirala je 1993., magistrirala 2000. i doktorirala 2004. na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu, iz oblasti medicinske biohemije, sa fokusom na lipoprotein-lipazu i poremećaje metabolizma lipida.
Njeno naučno djelovanje obuhvata biomedicinu, posebno aterogenezu, metabolizam lipida i molekularnu dijagnostiku. Učestvovala je u brojnim nacionalnim i evropskim projektima, mentorisala više doktorskih radova, te je koautorka brojnih naučnih radova, sveučilišnih udžbenika i priručnika.
Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu predaje Medicinsku hemiju i biohemiju I i II, kao i Kliničku biohemiju, na hrvatskom i engleskom jeziku. Aktivna je i na postdiplomskim studijama, kao i na doktorskom studiju Biomedicina i zdravstvo, gdje vodi kolegij Biokemijske metode u biomedicinskim istraživanjima.
Bila je glavna urednica časopisa Biochemia Medica (2017–2022), gostujuća urednica časopisa Diagnostics (2023–2024), predsjednica HDMBLM (2018–2022) i voditeljka Odbora za edukaciju EFLM-a (2017–2024), sa novim mandatom od 2026. godine. Dobitnica je nagrade EFLM Academy Award 2023.
Ana Bronić, PhD, EuSpLM
Evropska specijalistkinja laboratorijske medicine
Ana Bronić, PhD, EuSpLM, naučna je saradnica i registrovana evropska specijalistkinja laboratorijske medicine. Trenutno radi na Odjeljenju za laboratorijsku dijagnostiku u traumatologiji i ortopediji, koje je dio Kliničkog zavoda za kemiju Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice u Zagrebu, Hrvatska.
Obučena je za rad i upravljanje akreditovanom laboratorijom, a kao konsultantkinja djeluje u oblasti hematologije, hemostaze i kliničke biohemije na Odjeljenju.
Njeno primarno istraživačko interesovanje jeste hemostaza. Predsjednica je Radne grupe za laboratorijsku koagulaciju pri Hrvatskom društvu za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu i kontinuirano radi na harmonizaciji laboratorijskih procedura u toj oblasti.
Autorka je naučnih i stručnih radova indeksiranih u Current Contents, a tokom profesionalne karijere učestvovala je na brojnim nacionalnim i međunarodnim naučnim skupovima kao pozvana predavačica, (ko)autorka apstrakata i članica naučnih ili organizacionih odbora.
Dr Bronić ima iskustvo recenzentkinje u međunarodnim naučnim časopisima od 2010. godine, a nakon završenog kursa 2014. postala je pomoćna urednica časopisa Biochemia Medica. U toj ulozi učestvovala je i u edukaciji mlađih kolega o naučnom pisanju i uredničkim vještinama.
Članica je Izvršnog odbora Evropsko-mediteranske lige protiv tromboze, aktivna članica Evropske federacije laboratorijske medicine, kao i Međunarodne federacije kliničke hemije.
Program kursa
Ponedjeljak, 7. septembar 2026.
11:00–11:30 · PRAKTIČNI ZADACI
- Na osnovu datog opisa istraživanja i podataka koje je predstavio predavač, odrediti o kojoj vrsti dizajna istraživanja je riječ.
- Na osnovu sopstvenih podataka koje koristite u svom istraživanju, odrediti dizajn istraživanja.
- Na osnovu projektnih prijedloga, odrediti koje etičke zahtjeve je potrebno ispuniti.
12:15–13:00 · PRAKTIČNI ZADACI
- Identifikovati istraživački problem: Pročitati kratak sažetak istraživanja i podvući glavno istraživačko pitanje.
- Formulisati hipotezu: Na osnovu problema napisati jasnu i provjerljivu hipotezu.
- Definisati cilj istraživanja: U jednoj rečenici sažeti primarni cilj istraživanja.
- Razlikovati primarne i sekundarne ciljeve: Identifikovati koji su ciljevi ključni, a koji imaju pomoćnu ulogu.
- Procjena jasnoće: Procijeniti da li uvod pruža dovoljno informacija da opravda postavljenu hipotezu.
14:30–15:15 · PRAKTIČNI ZADACI
- Navesti materijale i ispitanike: Identifikovati vrste materijala, opreme ili ispitanika korišćenih u datom scenariju istraživanja.
- Opisati dizajn istraživanja: Odrediti da li je istraživanje opservaciono, eksperimentalno, studija presjeka, longitudinalno itd.
- Prikazati postupak korak po korak: Preformulisati metode sopstvenim riječima, sa fokusom na jasnoću i mogućnost ponovljivosti.
- Identifikovati varijable: Razlikovati nezavisne, zavisne i confounding varijable.
- Procijeniti etičke aspekte: Navesti da li su obezbijeđeni etičko odobrenje i informisani pristanak.
16:00–17:00 · PRAKTIČNI ZADACI ZA UČESNIKE
- Pročitati kratak odjeljak rezultata i identifikovati rečenice koje su jasne i sažete, naspram onih koje su preopširne ili nejasne.
- Preformulisati složen pasus iz odjeljka rezultata kako bi bio direktniji i fokusiran na podatke, izbjegavajući nepotrebnu interpretaciju.
- Istaknuti statističke vrijednosti (p-vrijednosti, intervale povjerenja) u tekstu i provjeriti da li su pravilno prikazane.
- Analizirati tabelu i utvrditi da li su varijable i jedinice mjere jasno označene.
- Predložiti poboljšanja kako bi tabela bila preglednija (npr. reorganizacija redova/kolona, dodavanje fusnota, pojašnjenje skraćenica).
- Kreirati manju tabelu koristeći primjer podataka (npr. demografski podaci pacijenata ili laboratorijski nalazi), u skladu sa biomedicinskim standardima izvještavanja.
- Analizirati grafikon (stubičasti, linijski, dijagram rasipanja) i procijeniti da li su ose označene, jedinice navedene i legenda jasna.
- Napisati legendu slike koja je informativna, sažeta i samodovoljna, tako da se prikaz može razumjeti bez čitanja glavnog teksta.
- Predložiti poboljšanja za dati grafikon/sliku radi unapređenja jasnoće, kontrasta ili interpretabilnosti.
Vježba: Napisati kratak odjeljak „Rezultati“ koji efikasno integriše jednu tabelu i jedan grafički prikaz.
Utorak, 8. septembar 2026.
10:30–11:30 · PRAKTIČNI ZADACI
- Pročitati odjeljak rezultata i identifikovati ključne nalaze. Sažeti ih u 2–3 rečenice.
- Uporediti rezultate sa postavljenom hipotezom. Da li je potvrđuju, djelimično potvrđuju ili joj protivrječe? Objasniti zašto.
- Uporediti rezultate sa prethodnim istraživanjima koristeći relevantne podatke iz literature.
- Pronaći referencu u literaturi koja podržava ili je u suprotnosti sa dobijenim rezultatima.
12:35–13:30 · PRAKTIČNI ZADACI
Na osnovu sažetka istraživanja (ili sopstvenih podataka), napisati sažetak (150–250 riječi) koji sadrži:
- Uvod / obrazloženje istraživanja
- Cilj i hipotezu istraživanja
- Metode
- Ključne rezultate
- Glavni zaključak
15:00–15:30 · PRAKTIČNI ZADACI
- Analizirati scenario koji opisuje doprinose više istraživača. Odrediti ko ispunjava uslove za autorstvo, a ko treba da bude naveden samo u zahvalnicama.
- Uporediti svoju odluku sa kriterijumima za autorstvo International Committee of Medical Journal Editors (ICMJE kriterijumi). Da li postoje razlike? Objasniti.
- Povezati svakog saradnika u primjeru istraživanja sa odgovarajućom CRediT ulogom (npr. konceptualizacija, upravljanje podacima, formalna analiza, pisanje – izvorni nacrt).
- Preformulisati dio rada koji opisuje doprinos autora koristeći CRediT terminologiju.
Kontakti
Evropska federacija za kliničku hemiju i laboratorijsku medicinu
www.eflm.eu →Crnogorsko društvo kliničke hemije i laboratorijske medicine
www.cgdkh.me →Prijavite se za EFLM postdiplomski kurs
Broj mjesta je ograničen na manje od 50 učesnika. Prijave su otvorene od 17. do 31. avgusta 2026. godine.
PRIJAVI SE →